Reforma

Koji su indikatori za ocenjivanje?

linija
  1. 1.      Lična bezbednost

Lična bezbednost je polje u okviru koga na osnovu podataka iz istraživanja javnog mnjenja analiziramo subjektivan osećaj lične bezbednosti koji ne mora nužno biti povezan sa objektivnom izloženošću pretnjama po ličnu bezbednost. Bezbednost pojedinaca definišemo kao slobodu od straha (Buzan, ).

Elemente ocenjivanja lične bezbednosti čine: pažanje koje su pretnje po ličnu bezbednost građana, percepcija bezbednosti građana u svakodnevnom životu i da li građani smatraju da su  efikasnosti institucija da reše njihove konkretne bezbednosne probleme građana i da li pružaju svoje usluge u skladu sa njihovim potrebama.

Bezbednosne pretnje

  • Koje pretnje ugrožavaju ličnu bezbednost građana?
  • Da li se građani plaše mogućnosti da će postati žrtve kriminala?

Percepcija sigurnosti

  • Koliko se građani osećaju bezbedno u svakodnevnom životu
  • Da li građani poseduju lično naoružanje? Koji su razlozi zbog kojih građani poseduju oružje

Efikasnost institucija

  • Kakvo je lično iskustvo građana u kontaktu sa institucijama
  • Da li su institucije sposobne da reše konkretne bezbednosne probleme građana?
  • Da li institucije pružaju svoje usluge u skladu sa potrebama građana?

Izvor: viktimološka istraživanja, istraživanja javnog mnjenja

  1. 2.      Bezbednost u lokalnoj zajednici

 Bezbednost u lokalnoj zajednici je polje u okviru kog se ispituje koliko se građani osećaju bezbedno u mestu stanovanja, tj.u svom neposrednom okruženju. Lokalna bezbednost podrazumeva prevenciju, sprečavanje i smanjivanje faktora koji narušavaju bezbednost lokalne zajednice i utiču na kvalitet života građana, kroz zajedničko delovanje policije, lokalnih vlasti i članova zajednice.

Elemente ocenjivanja bezbednosti u lokalnoj zajednici čine: percepcija bezbednosnih pretnji u različitim regionima, percepcija koliko se građani osećaju bezbedno u svojoj lokalnoj sredini percepciju efikasnosti institucija na lokalnom nivou i poverenje u institucije koje su nadležne na lokalnom nivou.

Bezbednosne pretnje

  • Da li postoje razlike u percepciji pretnji u različitim regionima?

Percepcija sigurnosti

  • Da li građani ocenjuju da je bezbedno živeti u njihovom gradu?
  • Da li građani opažaju da je bezbedno kretati se po gradu u kome stanuju?

Efikasnost institucija

  • U kojoj meri su institucije centralizovane?
  • Da li organi lokalne uprave imaju dovoljno uticaja na utvrđivanje prioriteta rada  lokalnih institucija?
  • Da li institucije rade u saradnji sa građanima iz lokalne zajednice (preklapa se sa participativnošću)?

Poverenje u institucije

  • Da li postoje razlike u poverenju u institucije u različitim regionima?
  • Koliko je poverenje u institucije kojima se upravlja na lokalnom nivou (npr. policijske uprave, lokalne sudove i sl.)
  • Koliko je poverenje u pripadnike/zaposlene u institucijama?

Izvor: viktimološka istraživanja, istraživanja javnog mnjenja

  1. 3.      Nacionalna bezbednost

Nacionalnu bezbednost definišemo kao bezbednost države, odnosno kao očuvanje teritorijalnog integriteta, nezavisnosti, suverenosti i političke stabilnosti države. U okviru ovog polja ispituje se kako građani opažaju sposobnost države da im pruži zaštitu u odnosu na  navedene pretnje.

Elemente ocenjivanja nacionalne bezbednosti čine: percepcija bezbednosnih pretnji nacionalnoj bezbednosti, percepcija koliko je bezbedno živeti u Srbiji i percepcija efikasnosti institucija na nacionalnom nivou i poverenje u institucije

Pretnje nacionalnoj bezbednosti

  • Šta najviše ugrožava bezbednost građana u Srbiji?
  • Da li su se pretnje bezbednosti u poslednjih pet godina uvećale?
  • Da li se institucije na efikasan način suprotstavljaju bezbednosnim izazovima?
  • Koliko je poverenje u aktere sektora ?
  • Koliko je poverenje u rukovodstvo institucijama?

Percepcija sigurnosti

  • Da li građani smatraju da je bezbedno živeti u Srbiji?

Efikasnost institucija

  • Da li se institucije na efikasan način suprotstavljaju bezbednosnim pretnjama?
  • Da li su i u kojoj meri građani zadovoljni radom aktera?
  • U kojoj meri je u institucijama rasprostranjena korupcija?

Poverenje u institucije

  • Poverenje u institucije
  • Poverenje u rukovodstvo institucijama
  • Da li postoji značajna razlika između poverenja u aktere i poverenje u pripadnike/zaposlene u tim institucijama?
  • Da li su građani imali kontakt sa akterima sektora bezbednosti? Da li je to bilo pozitivno/negativno iskustvo?
  • Da li bi građani prijavili prekoračenje ovlašćenja ili neko drugo nezakonito ponašanje aktera sektora bezbednosti?
  1. Socijalna kohezija

Socijalna kohezija je koncept koji se odnosi na težnju društva da omogući dobrobit svim svojim članovima i da umanji podele.[1] Razvijeno je više teorijskih definicija socijalne kohezije koje razmatraju različite dimenzije ovog koncepta (kao što su npr. posvećenost organizaciji, struktura mreža i dr. ) i različite linije istraživanja usmerene na socijalnu koheziju različitih grupa.[2]

U ovom istraživanju socijalna kohezija je polje posmatranja na osnovu koga zaključujemo da li se pojedine društvene grupe osećaju diskriminisano u odnosu na većinsko stanovništvo u postupanju institucija sektora bezbednosti. Ukoliko nacionalne manjine i ranjive grupe opažaju da institucije delaju u suprotnosti sa njihovim interesima, smatramo da je legitimnost umanjena. U okviru ovog polja posmatramo da li postoji diskriminacija: nacionalnih manjina, rodna, i mladih. Posebno je značajno ukoliko neka od navedenih društvenih grupa ima značajno različite ili suprotstavljene stavove u odnosu na većinsko stanovništvo, jer to ukazuje da je ta grupa marginalizovana.

Elemente ocenjivanja socijalne kohezije čine: razlike u percepciji bezbednosnih pretnji između različitih društvenih grupa i većinskog stanovništva, razlike u percepciji sigurnosti između različitih društvenih grupa i većinskog stanovništva, razlike u percepciji pretnji za bezbednost građana na lokalnom nivou između različitih društvenih grupa i većinskog stanovništva, razlike u percepciji pretnji za bezbednost građana na nacionalnom nivou između različitih društvenih grupa i većinskog stanovništva.

Indikatori

Bezbednosne pretnje

  • Koje su najznačajnije pretnje koje navode različite društvene grupe, da li se one značajno razlikuju u odnosu na većinsko stanovništvo?
  • Da li različite društvene grupe smatraju da akteri sektora bezbednosti predstavljaju pretnju za njihovu društvenu grupu?
  • Da li postoje razlike u percepciji pretnji između različitih društvenih grupa i većinskog stanovništva
  • Da li se različite društvene grupe u većoj meri od većinskog stanovništva plaše mogućnosti da će postati žrtve kriminala?
  • Da li pripadnici različitih društvenih grupa osećaju da bi mogli postati žrtva kriminala zbog nacionalnosti, rase, religijskih uverenja ili seksualne orijentacije?

Percepcija sigurnosti

  • Da li se pripadnici različitih društvenih grupa osećaju bezbedno?
  • Da li pripadnici različitih društvenih grupa poseduju lično naoružanje u većoj meri nego ostali građani? Razlog zbog kog poseduju oružje

Lokalna bezbednost

  • Da li postoje razlike u percepciji pretnji za bezbednost građana na lokalnom nivou između različitih društvenih grupa i većinskog stanovništva
  • Da li postoje razlike u Koliko se bezbedno osećate dok šetate sami noću? (da li postoje značajne razlike između različitih društvenih grupa i većinskog stanovništva)
  • Da li se institucije konsultuju sa manjinskim zajednicama

Nacionalna bezbednost

  • Da li postoje razlike u percepciji pretnji za bezbednost građana na nacionalnom nivou između različitih društvenih grupa i većinskog stanovništva
  • Da li postoje značajne razlike u poverenju u institucije različitih društvenih grupa?
  • Da li su različitih društvenih grupa imali kontakt sa akterima sektora bezbednosti? Da li je to bilo pozitivno/negativno iskustvo?
  • Da li bi različitih društvenih grupa prijavili prekoračenje ovlašćenja ili neko drugo nezakonito ponašanje aktera sektora bezbednosti?
Izvor: viktimološka istraživanja, istraživanja javnog mnjenja


[1] Prema definiciji Saveta Evrope socijalna kohezija je “ kapacitet društva da omogući dobrobit svih svojih članova, umanjujući razlike i izbegavajući marginalizaciju“, detaljnije na: http://www.coe.int/t/dg3/default_en.asp

[2] Pregled definicija je dostupan u članku: Friedkin, Noah E. 2001. Social Cohesion. Annual Review of Sociology.Vol. 30, (2004), pp. 409-425.

 

Hronologija
Riznica
Bezbednost ned OEBS
Izradu baze podataka podržala je Misija OEBS u Srbiji, uz finansijsku pomoć Švedske agencije za međunarodnu razvojnu saradnju i Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED). Stavovi izraženi na ovim stranicama pripadaju isključivo autorima i ne predstavljaju nužno zvaničan stav Misije OEBS u Srbiji.
Izrada: MWEB