Reforma

Koji su indikatori za ocenjivanje?

linija
  1. Učestvovanje građana i njihovih udruženja u oblikovanju bezbednosne politike (učestvovanje u utvrđivanju njenih prioriteta i u izradi strateških i zakonskih dokumenata iz oblasti bezbednosti).

U okviru ovog polja analiziramo da li normativna regulativa predviđa postojanje mehanizama, instrumenata i procedura koje omogućavaju građanima i OCD da učestvuju u utvrđivanju prioriteta nacionalne, ljudske i lokalne bezbednosti (npr. pokretanje narodne inicijative) i na taj način pokreću rešavanje nekog pitanja iz oblasti bezbednosti koje nije (odgovarajući) uređeno (npr. uvođenje civilnog služenja vojnog roka). Takođe, posmatramo da li su predviđeni mehanizmi, instrumenti i procedure za uključivanje građana i OCD u proces izrade strateških i zakonskih dokumenata iz oblasti bezbednosti. Zatim analiziramo da li i kako institucije sektora bezbednosti i OCD koriste postojeće mehanizme, kao i kapacitete institucija sektora bezbednosti da uključe građane i OCD u ove procese (postojanje posebnih tela/odeljenja za saradnju sa građanima i OCD, budžetska sredstva za ove aktivnosti i sl.), ali i kapacitete OCD da u njima učestvuju (broj i stručnost osoblja, zainteresovanost za bezbednosne teme i sl.). Konačno, analiziraćemo i to da li sistem vrednosti unutar sektora bezbednosti predstavlja prepreku ili podsticaj uključivanju građana i OCD u procese oblikovanja bezbednosne politike.

Indikatori

1. Ustavni i zakonski okvir:

    • Da li/na koji način Ustav, sistemski zakoni i podzakonska akta garantuju građanima pravo da učestvuju u oblikovanju prioriteta bezbednosne politike i izradi strateških i zakonskih dokumenata?
    • Da li su institucije sektora bezbednosti zakonski obavezne da pružaju blagovremene i tačne informacije OCD i svim zainteresovanim stranama o procesu kreiranja bezbednosne politike?
    • Da li je zakonom predviđena mogućnost usvajanja rešenja i predloga praktičnih politika iz oblasti bezbednosne politike koje razvijaju OCD?
    • Da li sistemski zakoni sadrže odredbu o obavezi održavanja javne rasprave o predlozima zakona i strateških dokumenata i konsultovanja zainteresovanih strana?

2. Praksa:

  • Da li se/kako se mehanizmi i procedure za učestvovanje građana i OCD u oblikovanju bezbednosne politike primenjuju?
  • Od koga potiče inicijativa za uključivanje građana i OCD?
  • Da li se OCD balgovremeno i redovno uljučuju u javne rasprave o nacrtima zakonskih i strateških dokumenata?
  • Da li se sprovodi analiza efekata zakona? Da li se prilikom njene izrade konsultuju relevantne OCD?
  • Da li su OCD aktivne u izradi predloga nacrta zakona i strateških dokumenata? Da li se ti predlozi (ili delovi predloga) usvajaju u konačnim verzijama dokumenata?

3. Administrativni i upravljački kapaciteti institucija sektora bezbednosti i kapaciteti OCD:

  • Da li unutar institucija sektora bezbednosti postoje tela zadužena za saradnju sa  građanima i OCD? Kakvi su ljudski i materijalni kapaciteti tih tela?
  • Da li se sprovode obuke i treninzi zaposlenih  za saradnju sa OCD?
  • Da li OCD koje se bave pitanjima iz oblasti bezbednosti imaju dovoljan broj stručnog osoblja za učestvovanje u procesu izrade zakonskih i strateških dokumenata?
  • Da li postoji saradnja/umreženost OCD koje se bave određenim pitanjima iz oblasti bezbednosti?

4. Vrednosti:

  • Da li institucije sektora bezbednosti prepoznaju učešće građana i OCD u bezbednosnoj politici kao značajan element demokratske civilne kontrole sektora bezbednosti?
  • Da li postoji nepoverenje institucija sektora bezbednosti prema OCD?
  • Koje su to oblasti u kojima institucije u sektoru bezbednosti najčešće uspostavljaju saradnju sa OCD (nasilje u porodici, maloletnička delikvencija i sl.)?
  1. Učestvovanje građana i njihovih udruženja u sprovođenju i evaluaciji bezbednosne politike.

U okviru ovog polja posmatramo da li normativna regulativa predviđa postojanje mehanizama, instrumenata i procedura koje omogućavaju građanima i OCD da učestvuju u sprovođenju (npr. obaveza institucija sektora bezbednosti da informišu građane o rezultatima sprovođenja određenih politika ili projekata, postojanje jasnih procedura za uspostavljanje direktne komunikacije sa građanima) i evaluaciji (npr. konsultacije, uspostavljenje tela kojima se građani mogu direktno obratiti sa žalbama, predlozima i peticijima) bezbednosne politike. Potom posmatramo da li i kako institucije sektora bezbednosti i OCD koriste postojeće mehanizme, instrumente i procedure, kao i njihove kapacitete (materijalno- ljudski resursi, postojanje posebnih tela ili odeljenja za saradnju i konsultacije). Takođe, analiziramo i da li sistem vrednosti unutar sektora bezbednosti predstavlja prepreku ili podsticaj uključivanju građana i OCD u procese sprovođenja i evaluacije bezbednosne politike.

Indikatori

1. Ustavni i zakonski okvir:

  • Da li/na koji način Ustav, sistemski zakoni i podzakonska akta garantuju građanima pravo da učestvuju u sprovođenju bezbednosne politike (npr. saradnja sa Parlamentom/Odborom za odbranu i bezbednost, lokalnim Savetima za bezbednost, učestvovanje u radnim grupama, učestvovanje predstavnika OCD/građana u komisijama za razmatranje žalbi na rad institucije i sl.)?
  • Da li su ta prava razrađena u podzakonskim aktima (da li postoje strategije, uputstva ili pravilnici unutar institucija sektora bezbednosti kojima se predviđaju načini za uključivanje građana i OCD u sprovođenje bezbednosne politike (na centralnom i lokalnom nivou)?
  • Da li su sve institucije sektora bezbednosti obavezne da razmatraju predstavke, predloge i pritužbe građana i OCD na njihov rad?

2. Praksa:

  • Da li institucije sektora bezbednosti razmatraju predloge OCD za unapređenje politike nacionalne bezbednosti i funkcionisanje sistema bezbednosti (peticije i žalbe na rad institucija)?
  • Da li su uspostavljenja tela/mehanizmi za razmatranje žalbi, predstavki i predloga građana?
  • Da li Odbor za odbranu i bezbednost i Odbor za predstavke i predloge Narodne skupštine razmatraju predstavke i žalbe građana na rad pojedinih institucija u sektoru bezbednosti?
  • Da li institucije sektora bezbednosti razmatraju rezultate istraživanja i analiza OCD o sproveđenju neke praktične politike iz oblasti bezbednosti? (ovo pitanje bi trebalo razmatrati u VREDNOSTIMA, a informacije dobiti kroz intervju)
  • Da li OCD formulišu preporuke za unapređenje postojećih politika iz oblasti bezbednosti? Da li organizuju kampanje, forume, seminare, obrazovne aktivnosti o pitanjima iz oblasti bezbednosti? Kakav je rezultat tih aktivnosti (da li se njihovi predlozi usvajaju)?
  • Da li postoji posebno Vladino telo/institucija, zaduženo za sardanju sa civilnim društvom?
  • Kakvi su rezultati rada tog tela?

3. Administrativni i upravljački kapaciteti institucija sektora bezbednosti i kapaciteti OCD:

  • Da li su obrazovana tela kojima se građani i OCD mogu direktno obratiti sa predlozima i žalbama (npr. Komisija, služba ili kontakt osoba u policiji) ili mehanizmi za učestvovanje u sprovođenju politike (npr. konsultacije sa građanima i OCD kroz stalne ili ad hoc radne grupe pri lokalnim Savetima za bezbednost i sl.)?
  • Da li institucije sektora bezbednosti imaju razvijene instrumente i procedure za evaluaciju (sprovođenja) politike nacionalne bezbednosti, kao i za uključivanje OCD u taj proces?
  • Da li se i na koji način unutar određene institucije razmatraju rezultati sprovođenja određene praktične politike, kao i da li tu postoji mogućnost za uključivanje OCD u taj proces i na koji način?

4. Vrednosti:

  • Da li sektor bezbednosti razmatra rezultate istraživanja i analiza OCD o sprovođenju neke praktične politike iz oblasti bezbednosti? Da li se preporuke OCD usvajaju?
  • Da li je saradnja sektora bezbednosti i OCD stalna ili ad hoc?
  • Da li postoje razrađeni mehanizmi saradnje?
  • Da li postoji nepoverenje institucija sektora bezbednosti prema OCD?
  • Sa kojom vrstom OCD institucije u sektoru bezbednosti najčešće uspostavljaju saradnju (da li su to organizacije koje se bave zaštitom žena i ranjivih grupa, LGBT grupama, zaštitom ljudskih prava, istraživanjima (think-tanks) i sl.)?
  1. Učestvovanje građana i njihovih udruženja u javnom nadzoru nad sprovođenjem politke bezbednosti i nad akterima sektora bezbednosti.

U okviru ovog polja posmatramo da li normativna regulativa predviđa postojanje mehanizama, instrumenata i procedura koje omogućavaju građanima i OCD da učestvuju u javnom nadzoru nad sprovođenjem politike bezbednosti i nad akterima sektora bezbednosti. Potom posmatramo da li i kako institucije sektora bezbednosti i OCD koriste postojeće mehanizme, instrumente i procedure, kao i njihove kapacitete (materijalno- ljudski resursi, postojanje posebnih tela ili odeljenja za saradnju i konsultacije). Takođe, analiziramo i da li sistem vrednosti unutar sektora bezbednosti predstavlja prepreku ili podsticaj učestvovanju građana i OCD u javnom nadzoru nad sprovođenjem bezbednosne politike i nad akterima sektora bezbednosti.

Indikatori

1. Ustavni i zakonski okvir:

  • Da li/na koji način Ustav, sistemski zakoni i podzakonska akta regulišu ulogu građana i OCD u vršenju javnog nadzora nad sprovođenjem bezbednosne politike?

2. Praksa:

  • Da li rezultati nadzora OCD nad sprovođenjem politike bezbednosti utiču na rad sektora bezbednosti (da li institucije sektora bezbednosti razmatraju i usvajaju preporuke, izveštaje i analize OCD o manjkavostima rada sektora bezbednosti i bezbednosne politike, ili o uticajima koji ta politika proizvodi, i usvajaju ih)?
  • Da li institucije sektora bezbednosti traže od OCD informacije o rezultatima njihovih istraživanja o radu pojedinih aktera sektora bezbednosti?
  • Da li OCD sprovode istraživanja o svim akterima sektora bezbednosti i bave se različitim temama iz oblasti bezbednosti (npr. ljudska, nacionalna, regionalna i evropska bezbednost)?

3. Administrativni i upravljački kapaciteti institucija sektora bezbednosti i kapaciteti OCD:

  • Da li tela za komunikaciju i saradnju sa OCD unutar institucija sektora bezbednosti imaju dovoljne kapacitete (ljudske i materijalne resurse)?
  • Da li OCD imaju dovoljno stručnog osoblja za vršenje redovnih analiza i istraživanja o rezultatima sprovođenja politike nacionalne bezbednosti ili rada pojedinih institucija sektora bezbednosti (i celog sektora)?
  • Da li postoji saradnja između različitih OCD koje se bave pitanjima iz oblasti bezbednosti?

4. Vrednosti:

  • Da li institucije sektora bezbednosti razmatraju preporuke, izveštaje i analize OCD o manjkavostima rada sektora bezbednosti i bezbednosne politike, ili o uticajima koji ta politika proizvodi?
  • Da li je saradnja sektora bezbednosti i OCD ad hoc ili stalna? Da li postoje razrađeni mehanizmi saradnje?
  •  Da li postoji nepoverenje institucija sektora bezbednosti prema OCD?
Hronologija
Riznica
Bezbednost ned OEBS
Izradu baze podataka podržala je Misija OEBS u Srbiji, uz finansijsku pomoć Švedske agencije za međunarodnu razvojnu saradnju i Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED). Stavovi izraženi na ovim stranicama pripadaju isključivo autorima i ne predstavljaju nužno zvaničan stav Misije OEBS u Srbiji.
Izrada: MWEB